Sergej Brin, suosnivač najveće svjetske internet kompanije i najpopularnijeg internet pretraživača Google-a, jedan je od najbogatijih ljudi na svijetu. Ovaj Amerikanac rođen je 21. augusta 1973. godine u Moskvi, a bogatstvo koje se procjenjuje na oko 18,7 milijardi dolara stekao je radom, a ne nasljedstvom. Od roditelja je, ipak, nešto naslijedio: ljubav i talent za matematiku i tehnologiju. Na Forbes-ovoj listi najbogatijih ljudi svijeta Brin se nalazi na 34. mjestu, na listi najbogatijih Amerikanaca na visokom je 13. mjestu, a on i njegov partner Larry Page 2007. godine zajedno su osvojili prvo mjesto ljestvice 50 najvažnijih ljudi web-a, koju je sastavio magazin PC World. Magazin The Economist Brina je nazvao prosvjetiteljem i osobom koja vjeruje da je znanje uvijek dobro, sigurno bolje od ignorancije, što je filozofija koja je Google-ov moto jer ovaj pretraživač nastoji sve svjetske informacije učiniti univerzalno dostupnim i korisnim.

 

      Matematika i nauka umrežavanja je centralna tema jednosatnog dokumentarnog filma "Konektovani: Snaga principa šest koraka" koji je nedavno emitovan na Science Channel-u.
 
 
 
Film, koji još nosi naziv i "Konektovani: Stvarna matrica" ili "Kako je Kevin Bacon izliječio rak", predstavlja pregled tendecije prirodnih sistema za umrežavanjem. Ova nova nauka umrežavanja razmatra matematičke modele predviđanja raznih fizičkih i bioloških fenomena, od širenja bolesti do finansijskih lomova.

 

Novela "Kućepaziteljica i profesor" koju je napisala spisateljica Yoko Ogawa, a na engleski preveo Stephen Snyder, je priča o matematičaru sa ošećenjem mozga i ženi koja mu održava dom i dolazi svaki dan da pripremi ručak.

"Nijedan lik u knjizi nije imenovan. Ne dešava se ništa romantično, čak ni dramatično. Prisutno je dosta razgovora o matematici.", napisao je Ron Charles u Washingoton Post-u. "Istovremeno, "Kuće paziteljica i profesor" je jedna predivna priča, dovoljno obojena dovitljivošću i misterijom da vas sve vrijeme dok je čitate drži zainteresovanim."

Priča počinje 1992. kad pripovjedač, kućna pomoćnica, počinje da vodi brigu o nekada jednom od najboljih svjetskih matematičara koji je prethodne godine u saobraćajnoj nezgodi zadobio teškupovredu glave. Zbog te povrede matematičar se sjeća samo prethodnih 80 minuta svog života (slično kao u fimovima "Nutrijin dan" i "Memento").

 

Iako ovaj tekst nije "strogo matematički" smatramo da ga svakako treba pročitati. Zabrinjavajuća je činjenica da prosječno dijete sedmično provede 1680 minuta ispred televizije, dok s roditeljima provodi tek 38,5 minuta u suvislom razgovoru. Zabrinjavajuće je da dijete mlađe od 6 godina u prosjeku provede 3 sata dnevno pred ekranom, 2 sata u igri na vanjskom prostoru, a tri puta manje vremena provede čitajući (ili da mu netko čita).

Jedno od važnih roditeljskih pitanja 21. stoljeća je kako balansirati između televizijskog ekrana i želje djeteta, razvojnih potreba i diskusija o štetnosti i koristi te magične kutije. Ovaj članak pokušat će vam dati neke odgovore na česta pitanja o djeci i televiziji.

 

U posljednjih nekoliko godina njujorška TV stanica "Thirteen/WNET" je domaćin događaja pod nazivom "Celebration of Teaching & Learning" ("Obilježavanje podučavanja i učenja") namijenjenog učiteljima, nastavnicima i administrativnom osoblju od osnovne i srednje škole pa sve do fakulteta. Ovogodišnji događaj, koji će se održati 6. i 7. Marta u New York-u, uključuje i predavanja posvećena matematici koja je organizovao Keith Devlin sa Stanford-skog univerziteta.

 


Novi matematički model, nastao inspirisan CLUE© kompjuterskom detektivskom igrom, može imati svoju primjenu u robotici i udaljenim senzorima.

Chenghui Caiju i Silviji Ferrari sa Duke univerziteta je sinula ideja tokom igranja ove detektivske igre u kojoj igrači bacaju kockicu i prolaze iz jedne u drugu odaju prikupljajući dokaze koji će pomoći pri identifikaciji ubice i oružja kojim je počinio zločin.

"Jedne smo noći igrali CLUE©.", kaže Ferrari, "Do kraja igre nije moguće posjetiti sve sobe tako da trebate naći način da uz minimalno kretanje maksimizirate mogućnost ostvarivanja vaših ciljeva. Slično je, npr., i sa kretanjem robota za čiščenje miniranog terena. Potrebno je da robot u što kraćem vremenu prikupi što je moguće više informacija."

Please publish modules in offcanvas position.