Film Čarobnjak iz Oza je najutjecajniji film svih vremena navodi studija objavljena u časopisu Applied Network Science. Slijede Ratovi zvijezda i Psiho.

Istraživači sa Univerziteta u Torinu u Italiji su proračunali utjecaj 47000 filmova koji su navedeni na IMDB-u. Ocjena se zasniva na tome koliko su svaki film referisali kasnije filmovi. Autori su otkrili da je top 20 najutjecajnijih filmova napravljeno prije 1980 i to uglavnom u SAD-u.

Dr. Livio Bioglio, vodeći autor je izjavio: „Predlažemo alternativnu metodu box office-u koji koriste faktore za kvalitet filma, kao što su oglašavanje i distribucija, kao i pregledi, koji su na kraju ipak subjektivni za analizu uspjeha filma. Razvili smo algoritam koji koristi reference među filmovima kao mjerilo za uspjeh, a koji se takođe može koristiti za procjenu karijere režisera, glumaca i glumica, uzimajući u obzir njihovo učešće u najboljim filmovima.“

Opširnije...

Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo. Mjesec, sa Zemlje, je prostim okom vidljiv samo kad je obasjan sunčevom svjetlošću. Otuda i mjesečina koju vidimo da „dolazi“ sa Mjeseca ne generiše Mjesec nego Sunce i to je zapravo sunčeva svjetlost koja se odbija od površine Mjeseca. Obasjanost Mjeseca ovisi o međusobnom položaju Sunca, Zemlje i Mjeseca, i ona određuje mjesečeve faze (mijene).

U sunčevom sistemu pola sferičnog objekta koji je okrenut prema Suncu svijetli, a druga polovina koja je okrenuta od Sunca je u tami. Dakle polovina Zemlje je uvijek osvjetljena, i polovina Mjeseca je uvijek osvjetljena. Drugo, Mjesec se okrene oko Zemlje u toku jednog mjeseca. To je period za koji prođe ciklus mjesečevih faza, što ukazuje da su faze Mjeseca povezane sa položajem Mjeseca u njegovoj orbiti oko Zemlje. 

Da biste vidjeli kako ova geometrijska slagalica radi, zamislite da gledate Zemlju i Mjesec daleko iznad njihovih sjevernih polova. Zamislite takođe da svjetlost od Sunca dolazi sa desne strane, tako da su desne polovine Zemlje i Mjeseca osvjetljene, a da su lijeve polovine u tami. Kako se pojavljivanje osvjetljene polovine Mjeseca mijenja iz naše tačke gledišta na Zemlji?

Kada je Mjesec u dijelu svoje orbite između Zemlje i Sunca, mi na Zemlji gledamo direktno na neosvjetljenu polovinu Mjeseca. Ovo je geometrijski odnos koji dovodi do pojave novog Mjeseca ili mlađaka. Dve nedelje kasnije, kada je Mjesec na suprotnoj strani Zemlje od Sunca, mi na Zemlji vidimo potpuno osvetljenu polovinu Mjeseca. Ovo je geometrijski odnos koji dovodi do punog Mjeseca. Tokom druge dvije četvrtine ciklusa Mjeseca, linija svijetli/tamni Mjesec pada direktno usred Mjeseca sa naše tačke gledišta. Tako vidimo da je Mjesec pola osvetljen. Tokom jednog mjesečevog ciklusa posmatrano kroz 4 primarne faze svjedoci smo geometrije na nebu.

Opširnije...

Mala tačka na komadu kore koji predstavlja prastari indijski matematički dokument (Bakhshali rukopis) označava jedan od najvećih događaja u historiji matematike. Tačka predstavlja prvu do sada zabilježenu upotrebu nule. Čak šta više, istraživači sa oksfordskog univerziteta, koji su u skorije vrijeme i otkrili ovaj dokument procijenili su njegovu starost 500 godina više nego što se do sada smatralo, tj. da datira iz trećeg ili četvrtog vijeka.

Danas bi bilo nemoguće zamisliti matematiku bez nule. U pozicionom brojnom sistemu, kakav je decimalni brojni sistem koji svakodnevno koristimo, mjesto cifre je jako važno, jer je ogromna razlika između brojeva 100 i 1 000000.

Međutim u ljudskoj historiji hiljadama godina smo bili bez nule. Sumerani, 5000 prije nove ere, su koristili pozicioni sistem, ali bez nule. U nekoj osnovnoj formi, koristio se simbol da bi se razlikovalo npr 204 i 20000004. Ali simbol se nikada nije koristio na kraju broja, tako da se razlika između 5 i 500 određivala na osnovu konteksta.

Opširnije...

MATEMATIKA U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU, Kristof Dreser Igre brojevima za sve životne situacije. Matematika ne mora da predstavlja dugotrajno računanje koje nam ide na nerve i s kojim se đaci, nastavnici, roditelji i svi mi neprestano mučimo. Bavljenje matematikom može biti istinsko zadovoljstvo. Kako da pronađete partnera iz snova? Koliko piva morate otpiti iz konzerve da se ona ne bi prevrnula kad je spustite na plažu? Kako da izbegnete saobraćajnu gužvu? Da li se Geteov dah još uvek nalazi u vazduhu koji dišemo? Sve se to može izračunati! Mnogi od osnovnih matematičkih postupaka i operacija nastali su da bi se rešili sasvim praktični problemi. Na osnovu lako razumljivih i često iznenađujućih primera iz svakodnevnog života, Kristof Dreser nam objašnjava uobičajene računske postupke, kao što su unakrsno množenje, računanje s razlomcima ili račun verovatnoće. Odlična knjiga za ljubitelje matematike, ali i one kojima matematika ne ide baš od ruke!

Opširnije...

Istraživači sa UBC (University of British Columbia Okanagan) univerziteta pronašli su matematički model kako putovati kroz vrijeme. Ben Tippett, instruktor matematike i fizike na UBC univerzitetu, nedavno je objavio studiju o izvodivosti putovanja kroz vrijeme. Tippett, ekspert za Ajnštajnovu teoriju relativnosti, van svojih predavanja, proučava crne rupe i znanstvenu fiziku. Pomoću matematike i fizike napravio je formulu koja opisuje metod za putovanje kroz vrijeme. „Ljudi misle o putovanju kroz vrijeme kao o nekoj fikciji", kaže Tippett. „I mi mislimo da to nije moguće, jer zapravo to ne činimo, no matematički je moguće."

Opširnije...

Najbolji matematičari iz BiH Zlatko Salko Lagumdžija, Azur Đonlagić, Adisa Bolić, Tijana Babić, Emin Mrkonja i Amar Kurić otputovali su na 58. međunarodnu matematičku olimpijadu u Rio de Žaneiro.

Uoči polaska izjavili su da će „dati sve od sebe na najvažnijem takmičenju iz matematike učenika srednjih škola, za koje su se dugo vremena pripremali“.

Opširnije...