Ojlerov identitet, ili neke od formula Pitagorine teoreme rijetko se pominju u istom kontekstu sa najboljim kompozicijama Mocarta, ili slikama Van Goga.
Međutim, za ljude koji vole matematiku, posmatranje lijepe matematičke formule aktivira iste zone u mozgu, kao i posmatranje nekog umjetničkog djela.
Matematika, baš kao i umjetnost, izaziva reakciju u nivou prefrontalnog korteksa, kojeg zovemo i "emocionalni mozak".
Bosanskohercegovački tim na Evropskoj matematičkoj olimpijadi za djevojke u Cirihu osvojio je zlatnu i srebrenu medalju kao i dvije pohvale. Našu zemlju na prestižnom takmičenju predstavljale su Tijana Babić, Adisa Bolić, Lejla Skelić i Elma Nuhanović.
Ekipa iz Bosne i Hercegovine uspjela je ove godine ostvariti izvrsne rezultate čemu ide u prilog činjenica da je osvojila deveto mjesto od 33 evropske države i 12. mjesto od ukupno 44 države.
Zlatnu medalju osvojila je Tijana Babić, srebrenu Adisa Bolić, a pohvale su dobile Lejla Skelić i Elma Nuhanović.
Broj π (pi) je matematička konstanta koja se definiše kao odnos obima i prečnika kruga. Obično se kaže da je broj π jednak 3.14, međutim, to nije tačno. Broja π ima beskonačno mnogo decimala koje se ne ponavljaju.
Iz nepoznatog razloga, davne prošlosti razvila se zaluđenost decimalama broja π. Neki ljudi proveli su čitav život pokušavajući izračunati što više decimala tog magičnog broja. U početku taj zadatak nije bio nimalo lagan. Matematičari su koristili različite metode kako bi si olakšali posao. U današnje vrijeme računanje je uveliko olakšano, pa je poznato preko 2.7 trilijuna decimala broja π.
Profesor matematike Josip Teran i savjetnik na Diznijevim animiranim filmovima navodi da je iluzorno pomišljati da su umjetnici voljni da uče duge matematičke lekcije, ali mnogi od njih shvataju da uspjeh animiranih filmova često ovisi od poznavanja i korištenja matematike.
„Općenito animatori i umjetnici u filmskim studijima žele što je moguće manje da imaju dodira sa matematikom i fizikom, ali zahtjevi za realizmom u animiranim filmovima su dosta visoki“, kaže Teran i dalje navodi „Stvari će izgledati kao prevara, ukoliko se ne radi sa tačnim fizičkim i matematičkim karakteristikama materijala, kao što je npr. voda i snijeg.“
Profesoru matematike, Džeremiju Kanu, su postavili pitanje koje muči generacije učenika – kad ću i gdje koristiti sve te
sinuse, kosinuse, integrale, algebru i geometriju.
Za razliku od njegovih kolega, Kan nije bio zbunjen ili revoltiran pitanjem i naveo je pet razloga zbog kojih je matematika važna.
Može li robot raditi vaš posao? Odgovor je, vrlo vjerovatno, DA !
Izvještaj o poslovima budućnosti sa svjetskog ekonomskog foruma (WEF) predviđa da će, kao posljedica automatizacije poslova, do 2020 godine bez posla ostati 5 miliona ljudi. Zamijenit će ih rješenja bazirana na umjetnoj inteligenciji, robotici, nanotehnologiji. Dobra vijest je da će isti tehnološki napredak kreirati 2,1 milion novih radnih mjesta. Većina novih radnih mjesta bit će vezana uz računarstvo, matematiku, arhitekturu i inžinjering.