Zrela makova glavica puna je sitnih zrnaca: iz svakog tog zrnca može izrasti po jedna stabljika maka. Koliko će se dobiti makova ako sva zrna proklijaju ? Da bismo to doznali, treba izbrojati zrnje u cijeloj glavici. Dosadan posao, ali rezultat je vrlo interesantan. Zato se treba potruditi i račun dovesti do kraja. Pažljivim brojanjem nađeno je da jedna glavica maka sadrži oko 3 000 zrnaca.

Šta iz ovoga možemo zaključiti ? Ako oko našeg maka ima dovoljno površine odgovarajućeg zemljišta, onda bi svako zrno, koje bi palo na zemlju, kalo novu stabljiku, a to je već 3 000 makova. Cijelo makovo polje od samo jedne glavice.
Posmatrajmo šta će dalje biti. Svaka od 3 000 stabljika imat će najmanje po jednu glavicu (češće po nekoliko) u kojoj će biti 3 000 zrnaca. Proklijala sjemena svake glavice daju 3 000 novih stabljika i, prema tome, druge godine će biti najmanje 3 000 x 3 000 = 9 000 000 stabljika.
Jednostavno možemo izračunati da treće godine broj potomaka našega jednog maka dostiže:
9 000 000 x 3 000 = 27 000 000 000 stabljika
a četvrte godine:
27 000 000 000 x 3 000 = 81 000 000 000 000 stabljika.
Pete godine maku bi bila tijesna Zemljina kugla, jer bi broj biljaka dostigao:
81 000 000 000 000 x 3 000 = 243 000 000 000 000 000 stabljika.
Površina cijelog kopna, tj. svih kontinenata i otoka Zemljine kugle, iznosi "samo" 135 miliona kvadratnih kilometara, tj.
135 000 000 000 000 m2
što je otprilike 2 000 puta manje nego što bi izraslo stabljika maka.
Zaključujemo, da ako bi sva makova zrna proklijala, potomstvo samo jednoga struka moglo bi već u petoj godini pokriti površinu cijelog kopna Zemljine kugle gustoćom po dvije hiljade stabljika na svakom kvadratnom metru.
Eto koliko velik broj se skriva u malenom makovom zrnu