Zrela makova glavica puna je sitnih zrnaca: iz svakog tog zrnca može izrasti po jedna stabljika maka. Koliko će se dobiti makova ako sva zrna proklijaju ? Da bismo to doznali, treba izbrojati zrnje u cijeloj glavici. Dosadan posao, ali rezultat je vrlo interesantan. Zato se treba potruditi i račun dovesti do kraja. Pažljivim brojanjem nađeno je da jedna glavica maka sadrži oko 3 000 zrnaca.

 

 

 

Šta iz ovoga možemo zaključiti ? Ako oko našeg maka ima dovoljno površine odgovarajućeg zemljišta, onda bi svako zrno, koje bi palo na zemlju, kalo novu stabljiku, a to je već 3 000 makova. Cijelo makovo polje od samo jedne glavice.

Posmatrajmo šta će dalje biti. Svaka od 3 000 stabljika imat će najmanje po jednu glavicu (češće po nekoliko) u kojoj će biti 3 000 zrnaca. Proklijala sjemena svake glavice daju 3 000 novih stabljika i, prema tome, druge godine će biti najmanje 3 000 x 3 000 = 9 000 000 stabljika.

Jednostavno možemo izračunati da treće godine broj potomaka našega jednog maka dostiže:

 

9 000 000 x 3 000 = 27 000 000 000 stabljika

 

a četvrte godine:

 

27 000 000 000 x 3 000 = 81 000 000 000 000 stabljika.

 

Pete godine maku bi bila tijesna Zemljina kugla, jer bi broj biljaka dostigao:

 

81 000 000 000 000 x 3 000 = 243 000 000 000 000 000 stabljika.

 

Površina cijelog kopna, tj. svih kontinenata i otoka Zemljine kugle, iznosi "samo" 135 miliona kvadratnih kilometara, tj.

 

135 000 000 000 000 m²

 

što je otprilike 2 000 puta manje nego što bi izraslo stabljika maka.

 

Zaključujemo, da ako bi sva makova zrna proklijala, potomstvo samo jednoga struka moglo bi već u petoj godini pokriti površinu cijelog kopna Zemljine kugle gustoćom po dvije hiljade stabljika na svakom kvadratnom metru.

 

Eto koliko velik broj se skriva u malenom makovom zrnu