|
Ko je online
Gosti: 2 Članovi: 0
|
|

Poznati njemački matematičar David Hilbert (23.01.1862-14.02.1943) nakon završene gimnazije u rodnom gradu Königsberg upisuje se na Univerzitet u istom gradu. Doktorirao je 1885 godine, sa disertacijom "O nepromjenjivim svojstvima posebnih binarnih formi, sa naglaskom na sferne harmonijske funkcije".
Godine 1884. Adolf Hurwitz, sa fakulteta u Göttingen, postaje izvanredni profesor na fakultetu u Königsbergu i ubrzo postaje Hilbertov prijatelj. Od tada njihova međusobna razmjena znanstvenih ideja ima značajan utjecaj na njihove znanstvene karijere. Hilbert je bio član nastavnog osoblja na Univerzitetu Göttingen od 1886 do 1895 godine, a godine 1895 Hilbert je postavljen za šefa katedre na Odsjeku za matematiku na Univerzitetu, u to vrijeme najboljem centru za znanstvena istraživanja u području matematike na svijetu, gdje predaje ostatak karijere.
|
Saznaj više...
|
|
|
Puno ime Omera Hajama je Ghiyath al Din Abu´l-Fath Umar ibn Ibrahim Al Nisaburi al Khayyami. Doslovno značenje imena al Khayyami je "onaj koji pravi šatore"; ovo vjerovatno ima veze sa zanimanjem njegovog oca Ibrahima.
Politička dešavanja u 11 stoljeću su odigrala glavnu ulogu u Khayyam-ovom životu. Turci Seldžuci su bila plemena koja su upala na jugozapad Azije u 11 stoljeću i osnovala imperiju koja je bila u sastavu Mezopotamije, Sirije, Palestine i većeg dijela Irana. Seldžuci su okupirali područja pašnjaka Horasan, a između 1038 i 1040 godine, osvojili i sjeveroistok Irana. Seldžučki vladar Toghril Beg se proglasio sultanom u Nishapur-u, godine 1038, a u Bagdad ušao 1055 godine. To je ipak bila nestabilna vojna imperija, koja je imala i religijskih problema u smislu pokušaja uspostavljanja ortodoksne muslimanske države, u kojoj je Hajam rastao.
|
Saznaj više...
|
|
Puno ime ovog matematičara inžinjera je Ebu Bekr ibn Muhamed ibn al Husein (ili Hasan u nekim izvorima) al Karađi. Tačnije spominju se dva imana al Karađi i al Karki; Karađ je grad u Iranu i ako je matematičarevo ime al Karađi onda zasigurno njegova familija vodi porijeklo iz ovog grada, dok je Kark predgrađe Bagdada, što navodi na zaključak da ovaj matematičar dolazi iz predgrađa Bagdada.
Istoričari su podjeljeni u tome koja je interpretacija tačna, međutim u tekstovima se danas najčešće navodi al Karađi. Poznato je da je al Karađi veći dio svog života proveo u Bagdadu, i u to vrijeme su i nastali njegovi glavni matematički radovi. Njegova važna studija o algebri, Al Fakhri, je posvećena tadašnjem vladaru Bagdada. Međutim, u jednom momentu svoje karijere on napušta Bagdad i odlazi živjeti u "planinske zemlje". Izgleda da je ovim odlaskom iz grada Al Karađi odustao od matematike i koncentrisao se na inženjerske stvari.
|
Saznaj više...
|
|
Rene Dekart smatra se prvim doista "modernim" matematičarem. Sigurno je da je njegov sistemski i logički pristup znanju značio revoluciju i da je vladao filozofijom dulje od tri iduća stoljeća. Takođe njegov pristup doveo je do promjena koje su bitno utjecale na budućnost matematike i prirodne znanosti.
Prije nego što se 1628. skrasio u Nizozemskoj, gdje su nastala sva njegova velika djela, Dekart je kao dvadesetogodišnjak diplomirao pravo i određeni broj godina proveo u vojnoj službi. Godine 1649. prihvatio je mjesto osobnog učitelja švedske kraljice Kristine. Čovjek koji je cijelog života ustajao kasno, a najugodnije se osjećao u toplom krevetu -tvrdio je da tako može nesmetano duboko razmišljati- pokleknuo je pred hladnom švedskom klimom. Nakon nekoliko mjeseci dobio je upalu pluća i umro.
|
Saznaj više...
|
|
Da bismo razumjeli kako je Platon došao do zaključaka koji su ostavili duboke tragove u zapadnjačkoj civilizaciji, nužno je razumjeti što je utjecalo na njega samoga. Na Platona, rođenog u Ateni ili blizu nje, u trenutku kad je taj samostalni grad bio u punom procvatu i smatrao se najvažnijim prosvjećenim i kulturnim mjestom u svijetu, dubok je dojam ostavilo učenje njegova savremenika i sugrađanina Sokrata. Sokrat je podučavao da treba neprekidno težiti jasnijim značenjima riječi i jasnijem načinu poimanja riječi kako bi se dosegnula "istina" koja se skriva iza često iracionalne i zlonamjerne upotrebe samih tih riječi. To je Platona uvjerilo da ljudska osjetila iskrivljuju stvarnost, što je postalo okosnica njegova kasnijeg pristupa znanosti, a posebno metafizici.
|
Saznaj više...
|
|
Iako su nam naučni radovi drevnih mislilaca dobro poznati, često su njihovo vrijeme i njihovi životi magloviti, sto sasvim sigurno vrijedi i za Euklida. Premda je njegovo ime poznato svakom srednjoškolcu, o njegovu se životu ne zna gotovo ništa, ni gdje je studirao, pa čak ni gdje se rodio i umro: pravi svjetski misterij!
|
Saznaj više...
|
|
Detalji iz života Ghiyath al Din Džamšfid Mas`ud Al Kašija (1380, Kashan,Iran-22 juni 1429, Samarkand, Transoxania (sada Uzbekistan) su više poznati nego detalji mnogih drugih matematičara tog perioda. Jedan od razloga je i to što je on stavljao tačne datume pisanja svojih radova, a drugi razlog su sačuvana pisma koja je pisao svom ocu.
Al-Kaši je rođen u Kašanu, koji leži u pustinji na istočnom kraju centralne iranske oblasti. Za vrijeme Al Kašijevog odrastanja, Timur je već osvojio velika područja i proglasio se vladarem mongolskog carstva u Samarakandu 1370 godine, a 1383 osvojio je i Perziju sa glavnim gradom Herat. Timur je umro 1405, a njegovo carstvo je bilo podjeljeno između njegova dva sina.
|
Saznaj više...
|
|

Francuski matematičar rođen 4. 4. 1842 u Amijenu (Francuska) a umro 3. 10. 1891 godine. Radio je u Pariskoj opservatoriji i kao profesor matematike u Parizu. Poznat je zbog svojih rezultata u teoriji brojeva, posebno je izučavao Fibonačijev niz i njemu pridružen Lucas-ov niz (nazvan po njemu). Lucas je razvio značajne metode za testiranje prostih brojeva, od kojih se poboljšani Lucas-Lemerov test koristi i danas.
|
Saznaj više...
|
|

Rođen 30. travnja 1777, godine u Braunschweigu u kolibi kao sin Gerharda i Doroteje. Johan Friedrich Carl Gauss nije imao gotovo nikakvih uvjeta za bavljanje matematikom. Otac mu je bio siromašan čovjek kojeg je plašilo sve što je bilo vezano uz znanost. Srećom, Gaussov ujak pobrinuo se da Carl nastavi školovanje. O genijalnosti malog Carla dovoljno govori kako nije imao ni pune tri godine kada je jednom prilikom napomenuo ocu kako mu izračun nije točan i naravno bio je tada u pravu. Kada je pošao u školu Carl je zapanjio svog surovog učitelja Bütnera koji je obožavao maltretirati djecu. Riješivši njegov najteži zadatak za minutu Gauss je stekao veoma značajnog prijatelja. Bütner, oduševljen, kupio je od svoga novca Carlu matematičke knjige izjavivši da dječak zna više od njega. Međutim u svemu je najsretnija okolnost bila što je u školi kao pomoćni učitelj radio izvjesni Bartels koji je shvatio što se krije u malom Carlu. Zato je poduzeo sve kako bi dječaku osigurao bogatog mecenu. Carl Wilhelm Ferdinand, vojvoda od Braunschweiga primio je dječaka čija skromonost, plašljivost ali prije svega genijalnost očarale.
|
Saznaj više...
|
|
Puno ime Šaraf al Din al Tusija je Šaraf al Din al Muzaffar ibn Muhammad ibn al Muzaffar al Tusi. O njegovom životu se zna veoma malo, ali se nekoliko detalja može rekonstruisati iz referanci koje se pojavljuju u radovima drugih naučnika tadašnjeg doba. Iz imena se da zaključiti da je rođen u regiji Tus, na sjeveroistoku Irana. Ova regija je uključivala grad Tus i obližnji grad Meshed, visoko u dolini rijeke Kashaf. Ono što je sigurno je da je veći dio života proveo u različitim gradovima. Godine 1154, Seljučki Turci osvajaju Damask u Siriji i čine ga glavnim gradom njihove velike imperije. Grad je napredovao, što je mnoge i privuklo, uključujuči i al Tusija. Oko 1165 godine al Tusi je bio u Damasku, gdje ga je Abu`l Fadl podučavao radovima Euclida i Ptolomeja. Abu`l Fadl je bio interesantna osoba, on je radio kao drvosjeća, stolar prije nego što je al Tusija podučavao matematici. Iz Damaska je al Tusi prešao u Aleppo, drugi najveći grad u Siriji.
|
Saznaj više...
|
|
Abu Ali al-Hasan ibn Al Hejsem (al Haytham), nadimka al-Basri (po gradu Basri u Iraku) i al-Misri (jer je porijeklom iz Egipta), je prva osoba koja je testirala hipoteze sa eksperimentalnom provjerom, razvijajući naučnu metodu 200 godina prije evropskih učenjaka, koji su istu naučili čitajući upravo njegove knjige. Al Hejsem je najčešće poznat kao Alhazen, što predstavlja latinsku verziju njegovog prvog imena „al-Hasan“; po ovom imenu je nazvan i problem, Alhazenov problem po kojem je al-Haytham pored ostalog i ostao zapamćen:
Za dati izvor svjetlosti i sferno ogledalo, nađi tačku na ogledalu od koje će se svjetlost reflektovati prema oku posmatrača.
Za razliku od mnogih arapskih matematičara o čijim se životima malo zna, o Al Hejsemovom životu se zna dosta toga.
|
Saznaj više...
|
|
|
<< Početak < Pregled 1 2 Sljedeći > Kraj >>
|
|
Stranica 1 od 2 |
|
|