|
Ko je online
Gosti: 4
Članovi: 0
|
|
Poznati njemački matematičar David Hilbert (23.01.1862-14.02.1943) nakon završene gimnazije u rodnom gradu Königsberg upisuje se na Univerzitet u istom gradu. Doktorirao je 1885 godine, sa disertacijom "O nepromjenjivim svojstvima posebnih binarnih formi, sa naglaskom na sferne harmonijske funkcije".
Godine 1884. Adolf Hurwitz, sa fakulteta u Göttingen, postaje izvanredni profesor na fakultetu u Königsbergu i ubrzo postaje Hilbertov prijatelj. Od tada njihova međusobna razmjena znanstvenih ideja ima značajan utjecaj na njihove znanstvene karijere. Hilbert je bio član nastavnog osoblja na Univerzitetu Göttingen od 1886 do 1895 godine, a godine 1895 Hilbert je postavljen za šefa katedre na Odsjeku za matematiku na Univerzitetu, u to vrijeme najboljem centru za znanstvena istraživanja u području matematike na svijetu, gdje predaje ostatak karijere.
|
Saznaj više...
|
|
|
 Puno ime Omera Hajama je Ghiyath al Din Abu´l-Fath Umar ibn Ibrahim Al Nisaburi al Khayyami. Doslovno značenje imena al Khayyami je "onaj koji pravi šatore"; ovo vjerovatno ima veze sa zanimanjem njegovog oca Ibrahima.
Politička dešavanja u 11 stoljeću su odigrala glavnu ulogu u Khayyam-ovom životu. Turci Seldžuci su bila plemena koja su upala na jugozapad Azije u 11 stoljeću i osnovala imperiju koja je bila u sastavu Mezopotamije, Sirije, Palestine i većeg dijela Irana. Seldžuci su okupirali područja pašnjaka Horasan, a između 1038 i 1040 godine, osvojili i sjeveroistok Irana. Seldžučki vladar Toghril Beg se proglasio sultanom u Nishapur-u, godine 1038, a u Bagdad ušao 1055 godine. To je ipak bila nestabilna vojna imperija, koja je imala i religijskih problema u smislu pokušaja uspostavljanja ortodoksne muslimanske države, u kojoj je Hajam rastao.
|
Saznaj više...
|
|
 Puno ime ovog matematičara inžinjera je Ebu Bekr ibn Muhamed ibn al Husein (ili Hasan u nekim izvorima) al Karađi. Tačnije spominju se dva imana al Karađi i al Karki; Karađ je grad u Iranu i ako je matematičarevo ime al Karađi onda zasigurno njegova familija vodi porijeklo iz ovog grada, dok je Kark predgrađe Bagdada, što navodi na zaključak da ovaj matematičar dolazi iz predgrađa Bagdada.
Istoričari su podjeljeni u tome koja je interpretacija tačna, međutim u tekstovima se danas najčešće navodi al Karađi. Poznato je da je al Karađi veći dio svog života proveo u Bagdadu, i u to vrijeme su i nastali njegovi glavni matematički radovi. Njegova važna studija o algebri, Al Fakhri, je posvećena tadašnjem vladaru Bagdada. Međutim, u jednom momentu svoje karijere on napušta Bagdad i odlazi živjeti u "planinske zemlje". Izgleda da je ovim odlaskom iz grada Al Karađi odustao od matematike i koncentrisao se na inženjerske stvari.
|
Saznaj više...
|
Izložit ćemo Njutnov problem o domaćim životinjama i kratku anegdotu o Njutnu i njegovim mačkama. Ovom slavnom matematičaru i fizičaru se pripisuje pronalazak otvora sa poklopcem na ulaznim vratima za kućne ljubimce. Njutn je, naime, imao dvije mačke, jednu malu i drugu veliku. Da bi omogućio svojim mačkama da izlaze i ulaze kad god žele a da ga pritom ne uznemiravaju u radu, on je napravio dva otvora: jedan mali za malu mačku i drugi veći za veliku mačku. U svojoj rasijanosti nije se sjetio da mu je veći otvor dovoljan za obje mačke.
Mada je Njutn rješavao uglavnom teže i izazovne probleme koji leže u osnovama moderne matematike, neki od njih mogu se uvrstiti u zadatke rekreativne matematike. Tipičan primjer je zadatak koji navodimo preuzet iz Njutnove knjige Arithmetica universalis (Opšta aritmetika).
Ako 12 volova popase travu sa pašnjaka veličine  akra (stara engleska mjera za površinu i iznosi 40,468 ari ili 4046,8 m2 ) za 4 nedelje, i ako 21 vo popase 10 akra pašnjaka za 9 nedelja, koliko volova će pojesti svu travu sa pašnjaka površine 24 akra za 18 nedelja. Napomenimo da trava neprestano raste jednakom brzinom svakog dana.
|
Za registrovane korisnike...
|
|
Rene Dekart smatra se prvim doista "modernim" matematičarem. Sigurno je da je njegov sistemski i logički pristup znanju značio revoluciju i da je vladao filozofijom dulje od tri iduća stoljeća. Takođe njegov pristup doveo je do promjena koje su bitno utjecale na budućnost matematike i prirodne znanosti.
Prije nego što se 1628. skrasio u Nizozemskoj, gdje su nastala sva njegova velika djela, Dekart je kao dvadesetogodišnjak diplomirao pravo i određeni broj godina proveo u vojnoj službi. Godine 1649. prihvatio je mjesto osobnog učitelja švedske kraljice Kristine. Čovjek koji je cijelog života ustajao kasno, a najugodnije se osjećao u toplom krevetu -tvrdio je da tako može nesmetano duboko razmišljati- pokleknuo je pred hladnom švedskom klimom. Nakon nekoliko mjeseci dobio je upalu pluća i umro.
|
Saznaj više...
|
Džon iz Palerma, član pratnje Frederika II, cara Svetog rimskog carstva, postavio je Leonardu Fibonačiju sljedeći problem iz svoje knjige Liber quadratorum (Knjiga kvadrata) (1225):
"Naći broj čiji kvadrat, kada mu se doda ili oduzme 5, daje ponovo kvadrat"
|
Za registrovane korisnike...
|
|
Znanje Starih Grka je snažno uticalo na pisanje rimskih autora kao što su Marcus Terentius Varro, Marcus Tullius Cicero i Vitruvius. Erik Bohlin sa Gothenburg univerziteta u Švedskoj u svojoj doktorskoj disertaciji istražuje koliko snažan je bio ovaj uticaj razmatrajući način na koji su Varro, Cicero i Vitruvius pisali o geometriji. "Kako su Rimljani više dolazili u doticaj sa grčkom kulturom to su više dolazili u doticaj sa njihovim izučavanjem geometrije", napisao je Bohlin. "Sva tri autora su na svoj način bili pod uticajem grčke kulture čiji su dio nastojali prenijeti u svoje okruženje." |
Saznaj više...
|
|
Da bismo razumjeli kako je Platon došao do zaključaka koji su ostavili duboke tragove u zapadnjačkoj civilizaciji, nužno je razumjeti što je utjecalo na njega samoga. Na Platona, rođenog u Ateni ili blizu nje, u trenutku kad je taj samostalni grad bio u punom procvatu i smatrao se najvažnijim prosvjećenim i kulturnim mjestom u svijetu, dubok je dojam ostavilo učenje njegova savremenika i sugrađanina Sokrata. Sokrat je podučavao da treba neprekidno težiti jasnijim značenjima riječi i jasnijem načinu poimanja riječi kako bi se dosegnula "istina" koja se skriva iza često iracionalne i zlonamjerne upotrebe samih tih riječi. To je Platona uvjerilo da ljudska osjetila iskrivljuju stvarnost, što je postalo okosnica njegova kasnijeg pristupa znanosti, a posebno metafizici.
|
Saznaj više...
|
|
Iako su nam naučni radovi drevnih mislilaca dobro poznati, često su njihovo vrijeme i njihovi životi magloviti, sto sasvim sigurno vrijedi i za Euklida. Premda je njegovo ime poznato svakom srednjoškolcu, o njegovu se životu ne zna gotovo ništa, ni gdje je studirao, pa čak ni gdje se rodio i umro: pravi svjetski misterij!
|
Saznaj više...
|
|
Detalji iz života Ghiyath al Din Džamšfid Mas`ud Al Kašija (1380, Kashan,Iran-22 juni 1429, Samarkand, Transoxania (sada Uzbekistan) su više poznati nego detalji mnogih drugih matematičara tog perioda. Jedan od razloga je i to što je on stavljao tačne datume pisanja svojih radova, a drugi razlog su sačuvana pisma koja je pisao svom ocu.
Al-Kaši je rođen u Kašanu, koji leži u pustinji na istočnom kraju centralne iranske oblasti. Za vrijeme Al Kašijevog odrastanja, Timur je već osvojio velika područja i proglasio se vladarem mongolskog carstva u Samarakandu 1370 godine, a 1383 osvojio je i Perziju sa glavnim gradom Herat. Timur je umro 1405, a njegovo carstvo je bilo podjeljeno između njegova dva sina.
|
Saznaj više...
|
|
 Problem trisekcije ugla su nametnule stvarne potrebe, Grci su svoje hramove i mnoge spomenike ukrašavali raznim ornamentima čija je konstrukcija zahtjevala dijeljenje ugla na tri podudarna ugla.
Ovaj zadatak potiče još od Hipije (4. vijek p.n.e.), a sastoji se u tome da se zadani ugao elementarnom geometrijskom konstrukcijom podijeli na tri jednaka dijela. Poznato je da se ugao može podijeliti na 2n podudarnih uglova, gdje je n prirodan broj. Ovaj postupak su pronašli Grci. Oni su znali za trisekciju nekih uglova.
|
Saznaj više...
|
|
|
<< Početak < Pregled 1 2 3 4 Sljedeći > Kraj >>
|
|
Stranica 1 od 4 |
|
|
