Može li robot raditi vaš posao? Odgovor je, vrlo vjerovatno, DA !
Izvještaj o poslovima budućnosti sa svjetskog ekonomskog foruma (WEF) predviđa da će, kao posljedica automatizacije poslova, do 2020 godine bez posla ostati 5 miliona ljudi. Zamijenit će ih rješenja bazirana na umjetnoj inteligenciji, robotici, nanotehnologiji. Dobra vijest je da će isti tehnološki napredak kreirati 2,1 milion novih radnih mjesta. Većina novih radnih mjesta bit će vezana uz računarstvo, matematiku, arhitekturu i inžinjering.
U svijetu matematike desilo se zanimljivo otkriće. Otkriven je do sada najveći prosti broj. Dr. Curtis Cooper sa univerziteta Central Missouri je otkrio najveći poznati prost broj (274207281)-1. Dug je oko 22 miliona cifara, i kad bi se isprintao trebalo bi nekoliko dana da se pročita.
Dr. Cooper i njegov tim su dio grupe Great Internet Mersenne Prime Search (GIMPS), koja obuhvata i puno volontera, a koji nastoje pronaći najveći prosti broj. On je rekao novinarima da je dobio e-mail od software-a, koji je radio mjesec dana na pronalaženju najvećeg prostog broja na jednom Intelovom PC-u.
Kroz humor i šarm Eduardo Saenz de Cabezon odgovara na pitanje koje muči nemali broj učenika, širom svijeta: Čemu služi matematika? U ovom interesantnom video on pokazuje ljepotu matematike, kao stuba nauke, te pokazuje da su teoreme dugovječnije i od samih dijamanata.
Conrad Wolfram, fizičar, matematičar i tehnolog, tvrdi da studenti širom svijeta pogrešno uče matematiku, sa previše naglaska na izvođenje raznih računskih operacija, a premalo na učenje rješavanja samih problema.
„Trošimo vrijeme", ističe Wolfram „učeći djecu kako da rade zadatke, koje u stvarnom svijetu prepuštamo da riješe kompjuteri."
„U svojoj suštini", tvrdi Wolfram „matematika je najuspješniji svjetski sistem za riješavanje problema. Stvar je u tome da ako želimo nešto riješiti i primijeniti, ili izmisliti, koristimo matematiku da dobijemo odgovor. Rješavanje problema se sastoji iz četiri koraka: definisanje problema, njegovo prevođenje u matematičku formulaciju, kompjutersko računanje da se dobije matematički odgovor, a zatim ponovno prevođenje u odgovor na originalno pitanje, potvrđujući tačnost dobijenog rješenja"
Ako se, surfajući internet prostranstvima, do sada niste upoznali sa remek djelom Simon Beck-a ovo je definitivno prilika da to i učinite. Izbliza izgleda kao da je armija vojske promarširala snijegom. Ipak, kad se udaljite, tekstura ucrtana u snijegu se pretvara u prelijepi oblik glamuroznog dizajna. Neki izgledaju kao pahulje, a neki kao razrađeni fraktali. Simon je sa „umjetnošću na snijegu" počeo otprilike prije deset godina kao način da se opusti poslije skijanja. Zvuči pomalo otkačeno, zar ne? Pogotovo kad vidite Becka u akciji i kad čujete tihe zvuke tapkanja na snijegu.
„To radim na jedan staromodan način", kaže Simon. Taj starodoman način uključuje jednostavno matematičko računanje, ucrtavanja staze sa kompasom i tračkaranje kroz snijeg u krpljama koje može da traje, u zavisnosti od oblika koji se pravi, i do 22 sata.
Današnji program nastave matematike poučava učenike da se pripremaju -- i napreduju kroz -- šablonske zadatke, oduzimajući im mogućnost razvoja vještine koja je važnija od rješavanja zadataka, a to je formuliranje problema. Na TEDxNYED, Dan Meyer pokazuje vježbe koje su provjerene u učionici, a koje zahtijevaju od učenika da stanu i razmisle.