×

Greška

Webmaster je zabranio pristup ovom sajtu

Mala tačka na komadu kore koji predstavlja prastari indijski matematički dokument (Bakhshali rukopis) označava jedan od najvećih događaja u historiji matematike. Tačka predstavlja prvu do sada zabilježenu upotrebu nule. Čak šta više, istraživači sa oksfordskog univerziteta, koji su u skorije vrijeme i otkrili ovaj dokument procijenili su njegovu starost 500 godina više nego što se do sada smatralo, tj. da datira iz trećeg ili četvrtog vijeka.

Danas bi bilo nemoguće zamisliti matematiku bez nule. U pozicionom brojnom sistemu, kakav je decimalni brojni sistem koji svakodnevno koristimo, mjesto cifre je jako važno, jer je ogromna razlika između brojeva 100 i 1 000000.

Međutim u ljudskoj historiji hiljadama godina smo bili bez nule. Sumerani, 5000 prije nove ere, su koristili pozicioni sistem, ali bez nule. U nekoj osnovnoj formi, koristio se simbol da bi se razlikovalo npr 204 i 20000004. Ali simbol se nikada nije koristio na kraju broja, tako da se razlika između 5 i 500 određivala na osnovu konteksta.

MATEMATIKA U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU, Kristof Dreser Igre brojevima za sve životne situacije. Matematika ne mora da predstavlja dugotrajno računanje koje nam ide na nerve i s kojim se đaci, nastavnici, roditelji i svi mi neprestano mučimo. Bavljenje matematikom može biti istinsko zadovoljstvo. Kako da pronađete partnera iz snova? Koliko piva morate otpiti iz konzerve da se ona ne bi prevrnula kad je spustite na plažu? Kako da izbegnete saobraćajnu gužvu? Da li se Geteov dah još uvek nalazi u vazduhu koji dišemo? Sve se to može izračunati! Mnogi od osnovnih matematičkih postupaka i operacija nastali su da bi se rešili sasvim praktični problemi. Na osnovu lako razumljivih i često iznenađujućih primera iz svakodnevnog života, Kristof Dreser nam objašnjava uobičajene računske postupke, kao što su unakrsno množenje, računanje s razlomcima ili račun verovatnoće. Odlična knjiga za ljubitelje matematike, ali i one kojima matematika ne ide baš od ruke!

vremenska masinaIstraživači sa UBC (University of British Columbia Okanagan) univerziteta pronašli su matematički model kako putovati kroz vrijeme. Ben Tippett, instruktor matematike i fizike na UBC univerzitetu, nedavno je objavio studiju o izvodivosti putovanja kroz vrijeme. Tippett, ekspert za Ajnštajnovu teoriju relativnosti, van svojih predavanja, proučava crne rupe i znanstvenu fiziku. Pomoću matematike i fizike napravio je formulu koja opisuje metod za putovanje kroz vrijeme. „Ljudi misle o putovanju kroz vrijeme kao o nekoj fikciji", kaže Tippett. „I mi mislimo da to nije moguće, jer zapravo to ne činimo, no matematički je moguće."

Matematicari BrazilNajbolji matematičari iz BiH Zlatko Salko Lagumdžija, Azur Đonlagić, Adisa Bolić, Tijana Babić, Emin Mrkonja i Amar Kurić otputovali su na 58. međunarodnu matematičku olimpijadu u Rio de Žaneiro.

Uoči polaska izjavili su da će „dati sve od sebe na najvažnijem takmičenju iz matematike učenika srednjih škola, za koje su se dugo vremena pripremali“.

Ojler10Ojlerov identitet, ili neke od formula Pitagorine teoreme rijetko se pominju u istom kontekstu sa najboljim kompozicijama Mocarta, ili slikama Van Goga.

Međutim, za ljude koji vole matematiku, posmatranje lijepe matematičke formule aktivira iste zone u mozgu, kao i posmatranje nekog umjetničkog djela.

Matematika, baš kao i umjetnost, izaziva reakciju u nivou prefrontalnog korteksa, kojeg zovemo i "emocionalni mozak".

 

matematicka olimpijadaBosanskohercegovački tim na Evropskoj matematičkoj olimpijadi za djevojke u Cirihu osvojio je zlatnu i srebrenu medalju kao i dvije pohvale. Našu zemlju na prestižnom takmičenju predstavljale su Tijana Babić, Adisa Bolić, Lejla Skelić i Elma Nuhanović.

Ekipa iz Bosne i Hercegovine uspjela je ove godine ostvariti izvrsne rezultate čemu ide u prilog činjenica da je osvojila deveto mjesto od 33 evropske države i 12. mjesto od ukupno 44 države.
Zlatnu medalju osvojila je Tijana Babić, srebrenu Adisa Bolić, a pohvale su dobile Lejla Skelić i Elma Nuhanović.