Igra je veoma poznata i igra se širom svijeta, u raznim varijantama, a mi ćemo navesti njen najrasprostranjeniji oblik. Od igrača se zahtijeva veliki intelektualni napor, a kombinatorne mogućnosti igre razvijaju kod igrača sposobnost logičkog razmišljanja i rezonovanja. Neizvjesnost i preokreti u toku igre donose igračima velika uzbuđenja. Igra se igrala u Francuskoj još u 12. vijeku, a smatra se da joj je tamo i postojbina.
    
     Igra dame se igra na šahovskoj tabli. Igraju dva igrača koji posjeduju po 12 žetona (novčići, dugmad itd.) u dvije različite boje (crveni i bijeli u našem slučaju).
    
     Igru na 64 polja sa dvije vrste žetona u različitim bojama Rimljani nazivaju „Latrunkuli“ od latinske riječi „Latro“ = ratnik. Igra se posmatrala kao bitka dviju armija, međutim većina naroda za igru upotrebljava ime „Igra Dame“. U srednjem vijeku žene su uživale poštovanje vitezova, pa je to poštovanje preneseno i na igru. Figura koja ima najjače dejstvo dobila je ime dama.
    
     Da su igre sa žetonima bile popularne u srednjem vijeku govore i njihova pojavljivanja na Bokačovom Dekameronu i Servantesovom Don Kihotu. Slavni Puškin spominje „Dame“. Tolstoj u RAau i miru spominje igru „Dame“ koja se igra na tabli 100 x 100. Uromanu se navodi i da Kutuzov koristi igru za analizu vojne strategije na bojnom polju. Sve ovo govori o visokom intelektualnom nivou igre. Danas se organizuju svjetski šampionati za igru „Dame“.
    
     Pravila igre „Dame“ su izgrađivana vijekovima. Veoma su jednostavna, jer igra predstavlja različite životne situacije. „Dame“ uče kako da se razmišlja. Igra je vezana sa držanjem i preradom velikog broja informacija u glavi radi pronalaženja optimalnog rješenja. Igra „Dame“ u sebi sadrži elemente nauke, iskustva i sporta.
   

    Na slici je predstavljen raspored žetona prije početka igre.

 

     Tabla se postavlja tako da bijela ugaona polja od igrača budu sa njihove desne strane. Igra se odvija samo na crnim poljima. Igru započinje igrač koji igra crvenim žetonima. O tome ko će da vodi crvene figure igrači mogu da odluče žrijebom. Pravila igre su jednostavna, a igra se naizmjenično. Kretanje se vrši samo dijagonalno, unaprijed od prvog susjednog slobodnog polja. Kretati se smije samo po crnim poljima. U svom prvom potezu crveni ima 7 mogućnosti. Ako se protivnički žeton nađe na putu žetonu koji je na potezu, on biva preskočen i uklonjen sa table (zarobljen). Igrač smije preskočiti i zarobljavati samo protivničke žetone, nikako svoje.
 

Na slici ispod odigrani su prvi potezi crvenog i bijelog igrača.

 

     U svom drugom potezu crveni mora da „pojede“ bijelog i da se prizemlji na B6. Slično, bijeli u svom drugom potezu mora da pojede crvenog sa B6 i da se prizemlji na A5 itd. Igrač može zarobiti i više protivničkih žetona ako su zgodno rapoređeni, tj. ako postoji doskok („prizemljenje“ po svakom preskočenom žetonu na susjedno prazno polje).

Na slici je prikazan jedan lanac od tri protivnička žetona.
 

     Crveni igrač koji je na potezu zarobljava tri bijela i dospijeva u polje koje smo na slici označili sa X. Ako je neki od igrača previdio uzimanje jednog ili više protivničkih žetona i odigrao neki drugi potez, onda mu protivnik uzima žeton koji nije izvršio zarobljavanje. Ako neki od igrača uspije da postavi svoj žeton na neko polje posljednjeg reda table (gledajući od njega) , onda se na to polje stavlja poseban žeton (u nekoj trećoj boji) koje se zove dama. Dama ima pravo da se kreće po crnim poljima, naprijed ili nazad (dijagonalno) za proizvoljan broj polja. Za razliku od običnih žetona dame mogu zarobljavati samo po jedan žeton. Na tabli istovremeno može postojati više dama.
    
     Pobjednik u igri „Dame“ je onaj igrač koji zarobi sve protivničke žetone, ili ih blokira tako da ne mogu da se kreću dalje. Ako igrači uoče da nastavak igre ne donosi pobjedu ni jednom igraču, oni mogu da se dogovore o prekidu igre.
    
     Vidjeli smo da su pravila igre jednostavna, ali sama igra je dinamična, puna obrtaja i, do kraja neizvjesna. Kao kod svake igre, i u igri „Dame“ se postavlja pitanje: Šta i kako odigrati da bi se došlo do pobjede ? Igra nema optimalnu strategiju, pa na početku igre nije moguće napraviti neki dugoročniji plan igre. Globalno gledano, svaka partija ima svoje tri etape: početak, središnjicu i završnicu. Svaka etapa ima svoje strategije za igru. Postoje dvije globalne strategije: strategija ovladavanja centrom table i strategija okruženja centra. Bitan momenat igre je itaktika (metod) borbe, koja obezbjeđuje primjenu date strategije u datom momentu. Veoma važni elementi igre su napad i zaštita. Da bi se koliko-toliko naučila igra, potrebno je analizirati i proučiti mnoge situacije koje mogu da iskrsnu na tabli.
    
     Postoje mnoge varijante „Dame“. Tako postoje engleske, francuske, njemačke itd. Kod francuskih dama, igra je slična iznijetoj varijanti, s tom razlikom što dama može da se kreće smo za jedno polje. Kod nekih varijanti žetoni su raspoređeni na bijelim poljima, kod nekih se igra na tablama 10x8 itd. Zajedničko svim varijantama je velika inventivnost igrača, kao i ogromna intelektualna korist onih koji igraju igru.

     Tavla ili bekemon (eng. backgammon) je jednostavna igra sa jakim strateškim elementima. Nije potrebno mnogo da se nauči kako se igra, mada neke situacije zahtevaju pažljivu interpretaciju pravila. Vrijeme za igranje svake pojedine igre je kratko, tako da se često igra više igara, na primer, do dobijenih pet poena.

      Igrači pokušavaju da sve svoje žetone postave iza žetona protivnika. Ovo je teško, jer su žetoni u početku razbacani, mogu biti blokirani ili zarobljeni od strane protivničkog igrača.

 

     Svaka strana table ima 12 različitih prostora, koji se zovu poeni i obično se predstavljaju pomoću visokih trouglova različitih (ali beznačajnih) boja. Ovi poeni su označeni sa 1 do 24, dok se žetoni kreću uvijek od većih brojeva ka manjim brojevima. Dva igrača pomijeraju svoje žetone u suprotnim smijerovima, tako da je 1-poen za jednog igrača 24-poen za drugog igrača. Primijetite da se tabla, kao što je prikazano, može okrenuti horizontalno, tako da se početne pozicije i pravci igre takođe okrenu, ali bez efekata na mehanizam igre. Obje orijentacije su podjednako uobičajene i sve table za igranje su pravljene na taj način da mogu da se igraju na oba načina.

      Poeni od jedan do šest, gdje igrač poželi da stavi svoje žetone, zovu se baza (početna baza). Igrač ne može da pomjeri nijedan žeton, ako mu svi žetoni nisu u bazi. Poeni od sedmog do dvanaestog se zovu spoljašnji dio table, poeni od trinaestog do osamnaestog su spoljašnja tabla protivnika, a poeni od devetnaestog do dvadeset četvrtog su protivnička baza.

      Na početku igre, svaki igrač baca jednu kocku. Ko dobije više, počinje tako što koristi broj koji je dobio na kocki. Ako su bačeni isti brojevi, igrači bacaju ponovo. Igrači mijenjaju redoslijed i bacaju po dvije kocke na početku svakog kruga posle prvog.

      Posle bacanja kocke, igrač mora, ako je to moguće, pomjeriti žeton za onoliko poena koliko pokazuju kocke. Kocke se mogu posmatrati u bilo kom redoslijedu.

      Ako igrač ne može da igra nakon bacanja kocke, jer su svi poeni na koje može da stane zauzeti od strane dva ili više protivničkih žetona, on preskače krug. Ipak, igrač mora da odigra obje kocke, ako je to moguće. Ako može da odigra samo za jednu kocku, on mora odigrati taj potez i onda preskočiti krug za drugu kocku. (Ako može da odigra barem za jednu kocku, ali ne za obje, mora da odigra za veći broj).

      Ako igrač baci dva ista broja (par) mora da odigra za svaku kocku dva puta. Na primer, ako dobije 5 i 5, mora da odigra četiri žetona unaprijed po pet polja. Kao i ranije, žeton se može pomjeriti više puta, samo ako su potezi različiti.

      Žeton može pasti na bilo koje prazno polje ili na polje sa svojim žetonima. Može da stane i na polje na koje se nalazi tačno jedan protivnički žeton (prazno polje se zove blot). Kaže se da je pogođen blot, i privremeno je smješten na sredinu table (na traci), odnosno, razmak između baza i spoljašnjih polja. Žeton nikad ne može da bude stavljen na polje na kojem se nalaze dva ili više žetona protivnika. Zbog toga, nijedno polje nema na sebi žetone oba protivnika u isto vreme.

      Žetoni na traci ponovo ulaze u igru preko baznog polja protivnika. Kada se dobije 1 žeton može da se stavi na 24-to polje, kada se dobije 2 na 23 polje, itd. Igrač koji ima jedan ili više žetona na traci, ne može pomjeriti nijedan više žeton dok svi žetoni na traci ponovo ne uđu u bazna polja protivnika.

      Kada su svi žetoni igrača u njegovoj bazi, može da ih skloni sa table, ili da ih skloni. Kada dobije 1, može da skloni žeton sa polja 1, 2 sa polja 2 itd. Taj broj koji se dobije ne može služiti da se skinu žetoni sa polja sa manjim brojevima, dok ima žetona na poljima sa višim brojevima. Na primer, pomoću broja 4 može se skinuti žeton sa polja 3, samo ako nema žetona na poljima 4, 5 i 6.

      Žeton koji je skinut sa polja sa manjim brojem nego što je na kocki, računa se kao i prava kocka. Na primjer, neka igrač ima samo jedan žeton na polju 2 i dva žetona na svom polju 1. Tada, pri bacanju 1-2, može da pomeri žeton sa polja 2 na polje 1 (ako je bacio 1), a da ga onda skine sa polja 1 (ako je bacio 2). Ne mora da maksimizira to što je bacio 2 i da time skine sa polja 2.

      Ako igrač nije skinuo nijedan žeton dok je protivnik za to vreme skinuo svih 15, izgubio je gamon, što se računa kao dvostruki normalan gubitak. Ako igrač nije skinuo nijedan žeton, a još uvek ima žetone na razmaku i/ili u protivnikovoj bazi do vremena kada njegov protivnik već ima skinutih svih 15 žetona, izgubio je bekemon, što se računa kao trostruki normalni gubitak. Ponekad se pravi razlika između žetona na protivnikovoj baznoj tabli (trostruki gubitak) i žetona na razmaku (četvorostruki gubitak).

Jakobovo pravilo

      Gamoni i bekemoni se računaju kao jedna igra ako nijedan od igrača nije ponudio par tokom celog toka igre. Ovo pravilo ubrzava igru tako što eliminiše situacije gde igrač izbegava par tako da može da odigra gamon.

Krafordovo pravilo

      Ako ste igrač u meču do n poena i vaš protivnik vodi, ako dođe do n-1-og polja, po Krafordovom pravilu nije vam dozvoljeno da koristite dvostruku kocku u sljedećoj igri.

Holandovo pravilo

      U igri poslije primene pravila Kraforda trejler može da udvostruči samo ako su obe strane bacale dva puta. Zbog toga je slobodno bacanje vrijednije onom ko vodi. Holandovo pravilo se retko upotrebljava.